Povijest kluba NK Jarun

Izvor: 1921-1991 NK JARUN mali klubovi Zagreba i okolice

Autori: Dr sc. Branko Mesarić i Josip Ljubić

Izdavač: Nogometni klub „Jarun“ Zagreb

Pod nazivom Jarun, smatrano je prigradsko naselje na periferiji Zagreba, smješteno jugozapadno od grada, uz priobalno područje rijeke Save. Stanovništvo, pretežno poljoprivrednici, seljaci i radnici ubrzo prihvaćaju nogometnu sportsku igru, jer su nesvjesno potaknuti odlikama koje ona pruža. U ljetnim mjesecima 1921. god., desetorica omladinaca (šegrta i daka) u tom prigradskom naselju, dogovorila se da kupe staru loptu, kako bi i oni mogli igrati nogomet. To se dogodilo u dvorištu Ivana Bartolića, Jarun 21. Doskora se i stariji zainteresiraše za tu igru omladine. Održana je i osnivačka skupština kluba, na kojoj je izabran za predsjednika Mirko Fočić, a tajnikom Mirko Oršić. Prva briga novoizabrane uprave, bila je da se klub učlani u ZNP (Zagrebački Nogometni Podsavez), ali to im nije uspjelo punih 18 godina.

Prve temelje ŠK Jarunu dali su: Mirko Oršić, Milan Bartolić, Stjepan Židanić, braća Mirko, Mijo i Jogo Fočić, braća Marko i Josip Bartolić, braća Ivan, Stjepan i Kazimir Fočić, braća Franjo i Stanko Oršić, te Stjepan Bartolić.

Usprkos brojnih molbi i predstavki, nadležna vlast u Vrapču (u ono vrijeme potpadao je teritorij Jaruna pod općinu Vrapče, a potok Černomerec bio je vanjska granica grada Zagreba) nije im htjela potvrditi pravila. Vlasti su taj svoj čin pravdale da se radi o »Skupu politički nepoćudnih ljudi«. Zbog nepotvrđenih pravila, klub nije mogao postati članom nadležnog Zagrebačkog nogometnog podsaveza (ZNP-a) niti Jugoslavenskog nogometnog saveza (JNS-a). Momčad ŠK Jaruna nije mogla odigravati prijateljske utakmice sa klubovima članovima ZNP-a, niti je mogla učestvovati u prvenstvima koje je organizirao za svoje članove ZNP. Njegovim članom nisu mogli postati niti klubovi koji su nosili ime nekog poduzeća, obrazlažući to time, što ime kluba služi u reklamne svrhe (ŠK Uljara, ŠK Kastner-Ohler i dr.). Objavom vijesti u službenom glasilu ZNP-a broj 18 od 12.V.1939. prestao je ilegalni sportski rad ŠK Jaruna, jer je klub primljen za privremenog člana, da bi nakon toga po izvršenim obavezama, postao i redovitim članom.

Iz tog razloga, u do sada objavljenoj literaturi o povijesti sporta, posebno nogometa, na području Zagreba, od 1919. sve do 1939. god., ne nailazimo na ime ŠK »JARUN«, kao organiziranog kluba učlanjenog u bilo koji od postojećih sportskih saveza. Tako ne nalazimo taj klub (niti pod imenom ŠK Jarun, niti ŠK Borac) u popisu od 1919. do 1929. od 66 klubova citiranih u »Spomenspisu« ZNP-a, Nogometnog Podsaveza na str 36-81, izdanje Jugoslavenska štampa D.D. Zagreb.

******

Iako službena dokumentacija o djelovanju i radu ŠK »Jarun« u periodu od 1921. do 1939, malo pokazuje, postoje dokazi o odigravanju utakmica, dopisi ZNP-u te sačuvani fotodokumenti.

1925. godine
Nogometna momčad "JARUN« snimljena na igralištu ŠK "Šparte«

stoje slijeva: IVAN POHE, IVAN FOČIĆ, MIRKO ORŠlĆ, STJEPAN ŽIDANIĆ, IVAN PAPIĆ; sjede u sredini: JOGO FOČIĆ, MIRKO BARTOLIĆ i STJEPAN DOROTIĆ; sjede u prvom planu: MILAN BARTOLIĆ, IVAN DERC i KAZIMIR FOČIĆ.

1928. godine
»ŠK JARUN« prije utakmice na igralištu ŠK »Grafičara« kod stare elektrane (danas EL—TO)

Na slici slijeva: STJEPAN FOČIĆ, MIRKO ORŠIC, KAZIMIR FOČIĆ, JOGO FOČIĆ, STJEPAN ŽIDANIĆ, MEHO ODŽAKOVIĆ, IVAN FOČIĆ (Perška), MILAN BARTOLIĆ, IVAN FOČIĆ, STJEPAN DOROTIĆ i MARKO BARTOLIĆ. Mališan: FOČIĆ Z.

ŠK Jarun je djelovao kao jedan od brojnih klubova, osnovanih odmah poslije I svj. rata, na teritoriju današnjeg grada Zagreba, koji je tada brojio nešto više od 100000 stanovnika. Djelovao je kao tzv. »divlji klub« — kako su u ono vrijeme nazivani klubovi koji su postojali, iako nisu članovi ZNP-a. Evo i popisa tih »divljih klubova« na teritoriju današnjeg grada Zagreba, (prema dopisu Bogdana Cuvaja od 20. X 1974. g.):

  • ŠK Aston Villa
  • ŠK Barcelona
  • ŠK Europa
  • HŠK Frankopan
  • ŠK Graničar
  • ŠK Gusar
  • ŠK Jarun
  • ŠK Juventus
  • ŠK Kastner i Čhler
  • ŠK Rapid
  • ŠK Ribarski
  • ŠK Savica
  • ŠK Skakavci
  • ŠK Tomislav
  • ŠK Uljara
  • ŠK Uranija
  • HŠK Velebit
  • ŠK Vila

Ti su klubovi veoma uspješno organizirali odigravanje raznih i brojnih turnira, pa čak i neko prvenstvo.

Tako npr. postoji zabilješka da je ŠK Meteor iz Zagreba 1926. god. odigrao svoju prvu javnu utakmicu protiv ŠK Jaruna u Jarunu i izgubio (2 : 1 u korist ŠK Jaruna). U novinama je također zabilježeno gostovanje ŠK Jaruna u Samoboru (3 :2 za Samobor). U povijesti NK Borac, navedeno je da je ŠK Jarun u tome razdoblju odigrao brojne utakmice sa HŠK Trnjem, HŠK Samoborom, ŠK Croatijom iz Podsuseda, ŠK Astrom iz Vrapča, kao i sa klubovima iz Velike Gorice i Stupnika. Osim toga se ŠK Jarun povezao sa Zajednicom radničkih klubova u Zagrebu, pa je sa klubovima, članovima ove zajednice, odigrao brojne interne trening-utakmice. U službenom glasniku ZNP-a br 20. od 18. V 1929, objavljeno je da se na molbu HŠK Olimpa (Velika Gorica) iznimno dozvoljava klubu odigravanje prijateljskih utakmica u Velikoj Gorici sa Sportskom sekcijom brijačkih pomoćnika (Zagreb) i ŠK Jarunom (Jarun).

ŠK Jarun slavi 1926. godine i 5-godišnjicu osnutka kluba, na »vlastitom igralištu« na Savi. Tom prilikom odigrana je i prijateljska utakmica (3 :3) sa također novoosnovanim i tada »divljim klubom«, ŠK Trnjem. Proslavljena je i 10-godišnjica opstanka kluba 1931. godine. Tom prilikom je na prvom izgrađenom igralištu odigrana i prijateljska utakmica sa ŠK Ličaninom.

Treba napomenuti da su igrači ŠK Jaruna u vremenu od 1927. do 1936. god. po potrebi nastupali i u momčadi HŠK Save, pa se tako i njima pružila prilika da igraju prvenstvene utakmice.

Ime ŠK Jarun se prvi puta spominje u službenoj dokumentaciji (Službeni glasnik ZNP-a br. 18 od 12.V.1939.) tek 1939. god. Kada su mu konačno potvrđena pravila i klub primljen za privremenog člana, pošto je prethodno odigrao dvije takozvane kvalifikacijŠKe utakmice (od kojih jedna saZET-om). Nakon izvršene registracije dovoljnog broja igrača postaje redoviti član ZNP-a odnosno JNS-a.

******

O igračima, koji su u to vrijeme zastupali boje ŠK Jaruna, ne znamo mnogo. Tako se mogu pojedina lica razabrati iz sačuvanih izblijedjelih fotografija, ili izvući iz zaborava u sjećanju preostalih živih aktera Stanka Oršića i Milana Bartolića. Prema sačuvanim fotografijama iz 1928. odn. 1930. god. to su bili: Pohe lvan, Fočić lvan, Oršić Mirko, Židanić Stjepan, Papić lvan, Fočić Jogo, Bartolić Marko, Dorotić Stjepan, Fočić Stjepan, Fočić Kazimir, Bartolić Milan, Bere lvan, Fočić lvan (Perška), Fočić lvan.

Neposredno prije rata oko 1938/39. god. pojavila su se imena mlađih igrača, tada juniora, koji su kasnije činili okosnicu momčadi poslijeratnog ŠK Jaruna, a tadašnjeg NK Borac. To su bili: Fočić Zvonko, Fočić Stjepan (Štefeć), Fočić lco, Fočić lkić, Taboršak I i II, Crnički, Borovec, Mesarić, Jambrović, Židanić, Bartolić i ostali, koje je vježbao tada nog. učitelj juniora, a ondašnji igrač i tajnik kluba Aca Glavić.

Svlačionice tadašnjeg kluba nalazile su se u kući najprije Židanić Štefa (Ostreš), a kasnije kod Židanić lvana i Kate (negdje od 1923. god.) i Josipa Bartolića.

Od tog vremena može se aktivnost kluba pratiti nešto pouzdanije kako u službenim glasilima tadašnjeg ZNP-a ili u dnevnoj štampi. Ovo se neprekinuto sportsko djelovanje kluba ŠK Jarun od osnutka nastavlja nakon 1945. god. pod imenom FD Borac, a nešto kasnije ŠD Borac.

******

Nažalost, sva uredno vođena i sačuvana arhiva ŠK Jaruna, iz koje bi se mogli crpsti opširniji podaci o djelovanju kluba u tom razdoblju, potpuno je uništena prigodom katastrofalne poplave Jaruna i južnog Zagreba 1964. god. Da nesreća bude veća, agilna uprava NK Borca, Jarunova nasljednika, bila je upravo nekoliko godina prije katastrofe, prikupila, od nekadašnjih funkcionera ŠK Jaruna svu dokumentaciju, koju su pojedinci kod sebe čuvali, da bi je klub imao na jednom mjestu, u tajništvu kluba, gdje je prilikom poplave i uništena. Rijetke, gotovo iznimne vijesti u dnevnoj štampi o djelovanju tog kluba popunjene su kazivanjem jednog od osnivača, dugogodišnjeg igrača i funkcionera kluba Mirka Oršića, kao i još nekih sportskih radnika. Mnogo vrijednih i zanimljivih podataka crpljeno je iz pomna sastavljenog izvještaja »Historijat NK Borca Zagreb«, povodom proslave 50-godišnjice kluba, održane 1971. god. Čitava ova rekonstrukcija o najranijem djelovanju ŠK Jaruna, bila bi gotovo nemoguća bez potrebnih podataka iz arhive i prepiske Bogdana Cuvaja, dugogodišnjeg sportskog radnika i trenera, koju je ovaj pronašao, proučavajući dokumentarnu građu za svoj rad o objavljivanju sportskog života Zagreba u prijeratnom periodu. Rezultate svojih istraživanja spomenuti autor objavio je u časopisu »Povijest sporta« na str. broj 21 1879-1888 od 1975. god.

Sportska igrališta ŠK Jarun SD »Borac«

U časopisu »Nogomet« god. I. br. 35 str. 2. od 28. IX 1950. g. možemo pročitati članak: »Proslava 30-godišnjice SD Borac u Jarunu« — Članovi dobrovoljnim radom izgradili igralište. Ova novinska vijest iziskuje i širi komentar. Naime, ŠK Jarun odn. tadašnji SD Borac, je jedan od rijetkih klubova koji je isključivo dobrovoljnim radom i trudom svojih članova i igrača, osim ovog sadašnjeg, izgradio još sportsko-nogometnih igrališta. Kod četvrtog posljednjeg, uz dobrovoljni rad društvo je dobilo i pomoć šire društvene zajednice i foruma.

Prvo nog. igralište članovi kluba ŠK Jarun, i njihovih prijatelja, isključivo svojim dobrovoljnim radom, izgradili su još 1925. god. Na tom igralištu održana je i prva proslava 5-god. postojanja kluba. Kao tzv. »divlji klub« — sportsko društvo nije moglo niti pomisliti na pomoć državne šire zajednice. To prvo igralište nalazilo se na kraju sela Jarun, uz šumu kraj obale rijeke Save, na mjestu gdje se danas prostiru veslački objekti sportskog parka RC Jarun. Članovi kluba su poravnali teren, skidali suvišan humus, zatrpavali udubine, navozili zemlju. Teren je bio pokriven prirodnom šumskom travom. Označene su bile linije, postavljeni golovi. Na žalost na terenu nije bilo svlačionica, niti tuševa. Svlačionice, spremište za sportske rekvizite nalazile su se u kući člana kluba Židanić Stjepana (Ostreš), a kasnije kod Židanić lvana i Kate, također kod Bartolić Josipa. Na dvorištu se nalazila crpka za vodu radi pranja.

To je igralište pripadalo Zemljišnoj zajednici Jarun Gornji.

Kako je to igralište bilo poplavljeno, kod malo višeg vodostaja rijeke Save, članovi kluba i igrači izgradili su drugo, novo igralište na malo povišenom terenu, nešto dalje zapadno od starog prvog igrališta. Bilo je to 1930. god. Radovi na igralištu bili su završeni 1932. godine. U takovoj situaciji, već na tom novoizgrađenom igralištu ŠK Jarun održava proslavu 10-godišnjice opstanka kluba.

1950-1956. godina NOVO IGRALIŠTE Izgradnja doma na igralištu u Ogulinskoj ulici odvijala se u više faza. Na slici dom sa svlačionicama nakon II. faze izgradnje. Kasnije je izgrađen veći ugostiteljski objekt, na slici sa desne strane zgrade.

U daljem razvoju i djelovanju kluba nakon 2. sv. rata, to je posljednje igralište. Tadašnje sportsko igralište SD »Borac«, izgradio je klub 1950 godine u Ogulinskoj ul. 35, na zemljištu za koje je vlasnik dobio odgovarajuću zamjenu, uz posebno zalaganje g. Pospišila predsjednika FOZ-a, koji kasnije dolazi na poziv g. Ljubića kao trener u klub. NO Općine Trešnjevke uz zalaganje g. Jakovca, vrši zamjenu i dodjeljuje zemljište na uporabu sportskom društvu. Izgrađeno je igralište za igranje nogometa, te tereni za tenis, odbojku, košarku i rukomet. Izgrađen je društveni dom sa potrebnim nusprostorijama, tajništvo i dvorana za sastanke. Uz materijalnu i novčanu pomoć zajednice članovi društva, igrači, odbornici i prijatelji iz okolnih naselja dali su ukupno 3628 dobrovoljnih sati od toga 1092 sata rada sa konjskom zapregom!

17. 6. 1989. POVIJESNA GODINA U NAŠIM PROSTORIJAMA OSNOVAN HDZ

Godina 1989. od povijesnog je značaja za politička zbivanja na ovim prostorima. Dolazi do političkog i društvenog previranja izazvanih postupcima jednoumlja komunističkog sistema, do osnivanja političkih stranaka u Hrvatskoj i pokušaja demokratizacije društva. Rezultat svega su prvi višestranački svenarodni izbori u Hrvatskoj, a konačna je posljedica rušenje komunističkog sistema sa vlasti pobjeda demokratizacije i Hrvatske Demokratske Zajednice na čelu sa predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, kao izraz volje naroda, u svojevrsnom svenarodnom plebiscitu.

Svi ovi stoljećima nezamislivi događaji u odnosu na suverenost hrvatskog naroda, imaju osim svih ostalih i nemalo važne sudionike zbivanja u djelatnicima Nogometnog kluba »Borac - Jarun « u čijim je prostorijama tog povijesnog 17. lipnja 1989. godine, održana u tajnosti i ilegali, Osnivačka skupština HDZ-a. Tako je jedan mali sportski klub sa periferije grada Zagreba, uzeo učešće i izbio u prvi plan tih burnih zbivanja u Hrvatskoj, zahvaljujući prije svega osim športskog odgoja i nepokolebljivom hrvatskom domoljublju svojih članova. Tog dana je, nakon što je u zadnjem trenutku policija zabranila skup u hotelu »Panorama «, pruženo gostoprimstvo 49-torici članova HDZ-a u prostorijama NK »Borac« Jarun Staglišće, gdje je predsjednik dr Franjo Tuđman otvorio osnivačku skupštinu HDZ-a riječima: »Ako policija upadne, ima se smatrati da je HDZ osnovan«.

17. lipanj 1989.

Predsjednik HDZ dr. Franjo Tuđman govori na Osnivačkoj skupštini u prostoriji NK »Borac«, Jarun, Staglišće. Desno od njega sjede članovi radnog predsjedništva: akadem. prof. Dalibor Brozović, akadem. prof. Krešimir Balenović, Vladimir Šeks, dipl. iur., Josip Manolić, dipl. iur. i književnik Milivoj Slaviček. U sredini naprijed, glavni tajnik mr. lvan Bobetko.

U Ijeti 28. kolovoza 1990. godine održana je i izvanredna skupština kluba (SABOR), kojoj su osim brojnog članstva prisustvovali sabornici Sabora Republike Hrvatske NEVEN JURICA, MILAN KOVAČ i ĆIRO GRUBIŠlC te vrhovnici HDZ-a grada i Općine Trešnjevka g. BOŽIDAR PETRAČ, IVAN HREN, TOMISLAV DRUŽAK, FRANJO TOLIĆ i ostali gosti, od kojih su g. Neven Jurica i Božidar Petrač toplim riječima pozdravili Sabor kluba i zaželjeli uspjeh u daljnjem radu.

Istovremeno je klubu umjesto NK »Borac«, vraćen stari naziv NK »Jarun« pod kojim imenom je i osnovan 1921. godine. "Što ne znači da športaši ne trebaju i dalje biti borbeni«, kao što je rekao Predsjednik dr. Franjo Tuđman na proslavi jednogodišnje obljetnice osnivanja HDZ-a »jer premda imamo demokratski Sabor, još nemamo punu suverenost i trebamo je izvojštiti, uz napomenu da bez posla i rezultata na svakom području nema nam niti lijepe naše Hrvatske.«